img
Grupa za elektromagnetiku, antene i mikrotalase
Elektrotehnički fakultet, Beograd
img

Primeri diplomskih i master radova


Ostali predmeti Katedre



Algoritmi metoda konačnih elemenata u inženjerstvu

Cilj predmeta je upoznavanje sa osnovnim algoritmima koji se koriste u analizi inženjerskih problema metodom konačnih elemenata. Ovi algoritmi mogu biti i uvod u dalji istraživački rad.

Ishodi predmeta su poznavanje i razumevanje teorije numeričke analize inženjerskih problema, sposobnost za formulisanje algoritama i pisanje softvera za modelovanje inženjerskih problema metodom konačnih elemenata, kao i utreniranost u modelovanju i simulaciji tipičnih inženjerskih problema metodom konačnih elemenata.

Teorijska nastava obuhvata sledeće oblasti: algoritmi za diskretizaciju tipičnih diferencijalnih jednačina u inženjerskim problemima korišćenjem varijacionog metoda i metoda težinskih ostataka, skalarni i vektorski konačni elementi, algoritmi transformacije koordinata, algoritmi za unošenje graničnih uslova, algoritmi prostorne diskretizacije (mešing), algoritmi diskretizacije u vremenu, algoritmi za rešavanje sistema linearnih jednačina, analiza zatvorenih i otvorenih struktura, apsorbujući granični uslovi i veštački apsorberi, hibridizacija metoda konačnih elemenata sa drugim metodima, primeri primene u elektrotehnici, mehanici, građevinarstvu, dinamici fluida i transferu toplote.

Obaveštenje (19.02.2024.)

Uvodno predavanje održaće se u sredu, 28. februara, u 19:15 u laboratoriji 64. Zainteresovani studenti mogu se javiti i e-mailom na ssavic@etf.rs .

O predmetu:

Nastavni materijali:

Literatura:

img img img img

Stari ispitni rokovi:


Vrh strane

Vesti

7. jul 2023.

Grupa za elektromagnetiku, antene i mikrotalase obezbedila je licencirani softver AWR Microwave Office za školsku 2023/24. godinu, kroz donaciju matične kompanije Cadence. Ovakva donacija ostvaruje se sedamnaest godina za redom, zahvaljujući saradnji članova grupe, a pre svih prof. dr Antonija Đorđevića, sa ovom kompanijom. Tržišna vrednost jednogodišnje donirane licence je oko 200,000 EUR.




30. maj 2023.

Članovi tima na projektu bilateralne naučne i tehnološke saradnje između Republike Srbije i Savezne Republike Nemačke, pod nazivom "Bežični sistemi na milimetarskim talasima sa multipleksingom pomoću antena sa orbitalnim ugaonim momentom", finansiranog od strane Ministarstva za nauku, tehnološki razvoj i inovacije (Srbija) i DAAD (Nemačka), posetili su institut IHP - Leibniz Institute for High Performance Microelectronics u Frankfurtu na Odri. Sastanak je doprineo unapređenju saradnje između Elektrotehničkog fakulteta i Instituta za fiziku u Beogradu i instituta IHP u Frankfurtu i poslužiće kao priprema za generisanje novog projektnog predloga kojim bi se konkurisalo u programima za međunarodno finansiranje.




27. mart 2023.

Napisan je paket softvera za proračun mreža za prilagođenje sa koncentrisanim elementima koji sadrži C++ kod, odgovarajući exe fajl, kodove za Octave/Matlab i Python, kao i odgovarajuću dokumentaciju sa primerima. Softver pronalazi sva moguća rešenja za mreže za prilagođenje koje se sastoje od dva reaktivna elementa. Za razliku od toga, većina drugih softvera, kao i udžbenika, previđa neka rešenja.

Paket se može preuzeti sa sajta Microwaves101 ili direktno sa sajta Mikrotalasne tehnike.




16. mart 2023.

Započeta je realizacija projekta "Bežični sistemi na milimetarskim talasima sa multipleksingom pomoću antena sa orbitalnim ugaonim momentom" Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija u okviru Programa bilateralne naučne i tehnološke saradnje između Republike Srbije i Savezne Republike Nemačke (januar 2023. - decembar 2024.). Projekat obuhvata saradnju Grupe za elektromagnetiku, antene i mikrotalase Elektrotehničkog fakulteta sa Institutom IHP, Frankfurt (Oder), Savezna Republika Nemačka.




26. februar 2023.

U cilju dodatnog osnaživanja naučno-istraživačkih kapaciteta Katedre i Smera, nabavljena je radna stanica Supermicro Super Workstation SYS-740A-I63.

Radna stanica poseduje dva Intel Xeon Gold 6342 procesora sa ukupno 48 fizičkih i 96 logičkih jezgara uparenih sa 1024GB DDR4 RAM memorije. Radna stanica poseduje i dve NVidia RTX 3080 grafičke kartice sa ukupno 20GB GDDR6X memorije.

Ilustracije radi, na ovoj radnoj stanici LU dekompozicija kompleksne matrice u dvostrukoj preciznosti izvršava se 5 do 10 puta brže u odnosu na ranije raspoložive kapacitete Katedre i Smera.




Arhiva vesti

Vesti

19. februar 2024.